Prema odredbi članka 55. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 71/14, i 118/14, 94/18 i 96/18), poslodavac je obvezan poduzeti mjere zaštite od požara i spašavanja radnika, izraditi plan evakuacije i spašavanja, odrediti radnike koji će provoditi mjere te osigurati pozivanje i omogućiti postupanje javnih službi nadležnih za zaštitu od požara i spašavanje, u skladu s posebnim propisima. Ispunjavanje navedenih obveza koje uključuju i izradu plana evakuacije i spašavanja i mjere spašavanja radnika, poslodavci osiguravaju putem ispunjavanja zahtjeva propisanih posebnim propisima kao što su Zakon o zaštiti od požara (Narodne novine, broj 92/10), Pravilnik o sadržaju općeg akta iz područja zaštite od požara (Narodne novine, broj 116/11), Pravilnik o planu zaštite od požara (Narodne novine, broj 51/12), Pravilnik o sadržaju elaborata zaštite od požara (Narodne novine, broj 51/12), Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (Narodne novine, br. 29/13 i 87/15), Pravilnik o ovlaštenjima za izradu elaborata zaštite od požara (Narodne novine, broj 141/11), Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (Narodne novine, br.  35/94, 110/05 i 28/10) i Pravilnik o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (Narodne novine, broj 61/94).

Navedenim propisima i dokumentacijom koja se izrađuje na temelju njih, obuhvaćeni su i sadržaji koji uređuju zaštitu i spašavanje te u vezi plana evakuacije i spašavanja za građevinu, poslovni prostor i sl., pa je potrebno obaviti uvid u izrađenu dokumentaciju te iz nje izdvojiti sadržaje o zaštiti i spašavanju koji će se kao plan evakuacije i spašavanja primjenjivati u građevini, tj. poslovnom prostoru. Mišljenja smo da bi se navedeni sadržaji trebali sastojati od tekstualnog dijela i grafičkih priloga, uključujući i oznake za putove evakuacije.

Tako je primjerice Zakonom o zaštiti od požara propisano da su vlasnici, odnosno korisnici građevina, građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora razvrstanih u prvu i drugu kategoriju ugroženosti od požara, dužni donijeti plan zaštite od požara izrađen na temelju procjene ugroženosti od požara te organizirati službu zaštite od požara. Pravilnikom o planu zaštite od požara propisuju se uvjeti i način izrade te sadržaj plana zaštite od požara te plan zaštite od požara obuhvaća i sadržaje vezane uz evakuaciju i spašavanje. Plan mogu izrađivati fizičke i pravne osobe koje kao redovitu djelatnost obavljaju poslove zaštite od požara i/ili vatrogastva. Pravilnikom o sadržaju općeg akta iz područja zaštite od požara između ostalog je propisano da opći akt može biti zaseban akt ili sastavni dio nekog drugog zajedničkog akta te da su prilozi općem aktu rješenje o razvrstavanju u kategoriju ugroženosti od požara, drugi provedbeni planovi zaštite od požara (plan uzbunjivanja, plan evakuacije i dr.) i upute za siguran rad i postupanje u slučaju požara na pojedinim radnim mjestima s povećanim opasnostima za nastanak i moguće posljedice od požara ili tehnološke eksplozije.
Zakonom o zaštiti od požara također je propisano da se podaci za projektiranje mjera zaštite od požara u glavnom projektu, koji je sastavni dio potvrde glavnog projekta, građevinske dozvole, odnosno rješenja za građenje prema propisima kojima se uređuje područje građenja, dobivaju iz elaborata zaštite od požara, koji služi kao podloga za njegovu izradu i kojeg mogu izrađivati ovlaštene osobe. Pravilnikom o sadržaju elaborata zaštite od požara propisano je da elaborat predstavlja skup podataka (zahtjeva i/ili ograničenja) o sustavnoj zaštiti od požara građevine, a sastoji se od tekstualnog dijela i grafičkih priloga te između ostalog obuhvaća značajke predvidivog načina uporabe građevine, požara koji može nastati u građevini te načina napuštanja odnosno spašavanja osoba iz građevine. Grafički prilozi elaborata moraju biti usklađeni s tekstualnim dijelom i sadrže shematski prikaz načina uporabe građevine, požara koji može nastati u građevini te načina napuštanja odnosno spašavanja osoba iz građevine.

Pravilnikom o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara propisano je da u zgradi mora biti dovoljan broj evakuacijskih putova odgovarajućih prostornih i drugih parametara (udaljenost, širina, visina, otpornost na požar i slično) i dovoljan broj izlaza, koji vode u različitim smjerovima na sigurna mjesta, kako bi u slučaju pojave požara, sve osobe koje se zateknu u zgradi, brzo i sigurno mogle napustiti zgradu te su propisane mjere kojima se u slučaju požara osigurava sigurno i pravovremeno napuštanje zgrade.

Pravilnikom o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije, propisano je da procjena ugroženosti mora sadržavati podatke o načinu evakuacije i spašavanju osoba.

Zakonom o zaštiti od požara propisano je da radi osiguranja pravodobne i učinkovite zaštite od požara, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe organiziraju osposobljavanje pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje početnih požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom prema posebnim propisima, o čemu su dužni voditi evidenciju. Pravilnikom o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom propisuje se program i način osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, za gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom, a u svrhu učinkovite zaštite pučanstva i imovine ugroženih požarom.

Zakonom o zaštiti i spašavanju propisano je da pravne osobe koje se bave takvom vrstom djelatnosti koja svojom naravi može ugroziti život ili zdravlje ljudi ili okoliš te osobito pravne osobe čija je djelatnost vezana uz opskrbu energijom i vodom, imaju obvezu izrade operativnih planova zaštite i spašavanja te je također propisano da osposobljavanje provode osobe koje ispunjavaju propisane uvjete kao i da se građani za zaštitu i spašavanje educiraju i osposobljavaju putem redovitog sustava odgoja i obrazovanja, sustava i programa informativno-promotivnog i obrazovnog djelovanja, programa osposobljavanja koje provode humanitarne organizacije i udruge građana koje se bave određenim oblicima zaštite i spašavanja te putem pripreme i provedbe odgovarajućih vježbi zaštite i spašavanja.

Pravilnikom o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja propisano je između ostalog da operativne planove izrađuju pravne osobe koje se bave takvom vrstom djelatnosti koja svojom naravi može ugroziti život ili zdravlje ljudi, materijalna dobra ili okoliš te pravne osobe kojima su planovima određene razine, utvrđene obveze (zadaće) na području zaštite i spašavanja.

Uredbom o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari propisana je obveza izrade Izvješća o sigurnosti, kojim se opisuju sve mjere za sprječavanje velikih nesreća i struktura sustava upravljanja sigurnošću, u svrhu određivanja organizacije i načina upravljanja postrojenjem radi svođenja opasnosti od nastanka velike nesreće na najmanju moguću mjeru.

Navedeni posebni propisi su u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Državne uprave za zaštitu i spašavanje te su ta tijela nadležna za njihovo tumačenje.

Odredbom članka 65. stavka 2. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18; u daljnjem tekstu: Zakon) propisani su događaji ozljeda na mjestu rada za koje poslodavac ima obvezu obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor, dok se odredbama stavka 4. istoga članka, koji se poziva na obveze poslodavca iz stavka 3. toga članka, utvrđuje trenutak „odmah po nastanku ozljede“, odnosno trenutak u kojem je najkasnije poslodavac dužan dostaviti obavijest inspekcijskom tijelu. Pri tome se imala u vidu svrha dojave i obavljanja inspekcijskog nadzora na mjestu događaja ozljede u smislu utvrđivanja svih relevantnih činjenica i mogućih propusta u provedbi zaštite na radu vezanih uz taj događaj.
Stavkom 2. navedenog članka Zakona propisano je koje ozljede radnika i osobe na radu, nastale u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad je poslodavac obvezan prijaviti inspekcijskom tijelu. Prema navedenoj odredbi poslodavac ima obvezu prijaviti ozljedu zbog koje je radnik ili osoba na radu nakon pružanja hitne medicinske pomoći (koja podrazumijeva medicinsku pomoć od strane stručnog medicinskog osoblja) zadržana na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici.

Hitna medicinska pomoć podrazumijeva pružanje pomoći ozlijeđenoj osobi radi neposrednog i kratkotrajnog djelovanja izvora opasnosti na mjestu rada vezanih uz poslove i proces rada ozlijeđene osobe. Napominjemo da se vrijeme pružanja hitne medicinske pomoći od strane stručnog medicinskog osoblja, kao ni zadržavanje radi praćenja stanja (promatranja) npr. tijekom dana ili noći, nakon čega je ozlijeđena osoba otpuštena na kućnu njegu, ne smatra zadržavanjem na liječenju.
Stavkom 4. utvrđen je trenutak dojave, a taj trenutak je najkasnije odmah po zbrinjavanju ozlijeđene osobe u stacionarnu zdravstvenu ustanovu ili dnevnu bolnicu. Ujedno ta odredba definira i prioritete u postupanju na samom mjestu rada nakon nastanka ozljede. Kada poslodavac opravdano ima saznanja, zbog težine ozljede radnika ili osobe na radu, da će ozlijeđena osoba biti zbrinuta tj. zadržana na liječenju, odmah će o nastanku ozljede obavijestiti inspekcijsko tijelo ne čekajući trenutak zbrinjavanja i liječenja u zdravstvenoj ustanovi.

Pojam iz stavka 2. „zadržana na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici“ te pojam iz stavka 4. „zbrinjavanje ozlijeđene osobe u stacionarnu zdravstvenu ustanovu ili dnevnu bolnicu“, imaju isto značenje. Dakle, pod pojmom „zbrinjavanje“ podrazumijeva se zadržavanje na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici, tj. odnosi se na slučaj hospitalizacije ozlijeđene osobe.
Prema navedenom poslodavac nije npr. obvezan prijaviti inspekcijskom tijelu frakturu zbog koje ozljede je radniku pružena hitna medicinska pomoć ali radnik nije zadržan na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici već je nakon medicinske intervencije otpušten na kućnu njegu ili nagnječenje zbog kojeg je radniku pružena hitna medicinska pomoć ali nije bilo potrebno zadržavanje na liječenju, kao ni slučajeve kada ozlijeđeni radnik zatraži liječničku pomoć putem obiteljske medicine drugi dan ili nekoliko dana od nastanka ozljede, ako nije zahtijevano pružanje hitne medicinske pomoći i zadržavanje na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici.
Napominjemo također da navedeno ne utječe na obvezu prijavljivanja ozljeda u skladu s propisima zdravstvenog osiguranja.

Pod pojmom „dokumentirane informacije“, koji se odnosi na dokaze o uključenosti (sudjelovanju) radnika odnosno njihovih predstavnika u postupku procjenjivanja rizika, podrazumijeva se bilo kakva dokumentaciju u pisanom (papirnatom) ili elektroničkom obliku koja potvrđuje njihovu uključenost, npr. prijedlozi radnika i njihovih predstavnika koje su dali tijekom izrade procjene, očitovanja na procjenu rizika i dr., u vidu zapisa, izjava, anketa, dopisa, elektroničke pošte i sl.
Obveza poslodavca iz dopunjene odredbe članka 18. stavka 5. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18; u nastavku: Zakon) primjenjuje se od trenutka stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 94/18 i 96/18) tj. od 01. studenoga 2018. godine, a odnosi se na one procjene rizika i na njihove izmjene i dopune koje su izrađene ili će se izrađivati nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu.

Ističemo i da je prethodno važeća odredba članka 18. stavka 5. Zakona nalagala poslodavcima uključivanje radnika i njihovih predstavnika u postupak procjene rizika. Dopunjena odredba Zakona u vezi s tim, kao i nadopunjena prekršajna odredba iz članka 98. stavka 1. točka 1. Zakona, može biti dobar povod i poticaj poslodavcu da razmotri i ocjeni na koji način i u kojoj mjeri su radnici, s napomenom da ne postoji obveza sudjelovanja svih radnika u postupku procjenjivanja rizika, odnosno njihovi predstavnici stvarno sudjelovali u prethodnom postupku procjenjivanja rizika, jesu li prepoznati svi izvori opasnosti, štetnosti i napora na mjestima rada i da se u skladu sa tim zaključcima pristupi mogućim izmjenama i dopunama procjene rizika.
Također ističemo i odredbu članka 7. stavka 3. Pravilnika o izradi procjene rizika (Narodne novine, br. 112/14) koja nalaže da se procjenjivanje rizika provodi uz aktivno sudjelovanje radnika koji obavljaju poslove i uvažavanje njihovih stavova.